Fri 20 Mar 2020

Reakcije dioničkih tržišta u vrijeme epidemije virusa COVID-19

Nakon proglašenja svjetske pandemije koronavirusa dionička tržišta zahvatila je panika kakvoj smo posljednji put svjedočili krajem rujna 2008. U takvom je slučaju još važnije naglasiti neke možda istrošene fraze koje se ipak dugoročno pokazuju kao vrlo istinite. 

Legendarni investitor Warren Buffett u vremenima kada tržišta zahvati panika već desetljećima ističe da su na kraju pobjednici oni koji tijekom panike (kada većina prodaje ulaganja bez obzira na cijenu) kupuju i/ili prilagođavaju ulagačke portfelje. John Templeton već je puno prije izjavio da se „bikovski” trendovi počinju pojavljivati kada na tržištima vlada najveći pesimizam, rastu dok vlada skepticizam, dozrijevaju s optimizmom i završavaju euforijom. Ovaj put na tržištima nismo doživjeli euforiju jer ju je prekinulo izbijanje koronavirusa.

U skladu s mislima gore navedenih investitora, prikladno je najprije se osvrnuti unatrag i analizirati nekoliko proteklih razdoblja, kada je na tržištu prevladavala panika koja je dionička tržišta gurnula u medvjeđi trend (kada dionička tržišta gube više od 20 posto vrijednosti). Kada je riječ o intenzitetu, u povijesti su bila samo tri usporediva razdoblja. Usporedba je zbog dostupnosti povijesnih podataka provedena na američkom indeksu S&P 500. U listopadu 1929. godine dionički indeks u dvadeset dana izgubio je 33,6 %, u listopadu 1987. u petnaest dana izgubio je 31,5 %, a od rujna do listopada 2008. godine u dvadeset dana izgubio je 28,3 %. U vrijeme pisanja ovog članka od 19. veljače do otvaranja dioničkog tržišta 10. ožujka 2020. indeks je izgubio 23,5 %.

Na grafikonu je vidljiv intenzitet pada vrijednosti koji ulagateljima nije ostavio puno vremena za reagiranje. Detaljnije razloge za tako velike gubitke na tržištima možete pročitati u dodatku.

U veljači 2020. pandemija koronavirusa, čiji je izvor otkriven u Kini krajem 2019. godine, zahvatila je europski kontinent, a Italija je kao prva uvela izvanredno stanje. Spoznaja da je virus postao globalna ugroza dioničke je indekse srušila slobodnim padom pa ulagatelji nisu imali previše mogućnosti za reakciju. U trenutku nastanka ovog članka glavni dionički indeksi izgubili su 25 posto vrijednosti. Kao što je već rečeno, takav se intenzitet u prošlosti pojavio samo tri puta. Dvaput se to dogodilo zbog makroekonomskih i strukturnih razloga (1929. i 2008.), a jedanput samo po sebi, bez pravih razloga (1987.). Ovaj put razlog je vanjski čimbenik koji se prije početka širenja virusa nije mogao identificirati. U početku je izgledalo da će se virus lokalno ograničiti na kinesko područje te da će na taj način prouzročiti kratkoročne poteškoće u isporuci proizvoda i poluproizvoda iz Kine. Njegovim pojavljivanjem u Europi i na drugim lokacijama investitori su se preko noći suočili s činjenicom da je virus prisutan i da će negativno utjecati na gospodarski rast. Zato smo, također, preko noći, u cijene dionica uračunavali mogućnost recesije, što je dovelo do toliko naglog pada vrijednosti koji se inače početkom uobičajene recesije rasteže na šest do dvanaest mjeseci.

Na temelju proteklih događaja i iskustava koja su središnje banke i vlade stekle ovaj put možemo očekivati znatno brže odazive i odgovarajuću prilagodbu monetarnih i fiskalnih politika. Prvi koraci u tom smjeru već su učinjeni jer su središnje banke u nekoliko dana reagirale u smjeru osiguranja dovoljne likvidnosti. Osim toga, ako se utjecaj virusa nastavi i početkom ljeta, možemo očekivati dodatne nekonvencionalne metode kao što su kvantitativno oslobađanje, pa i takozvani „Helicopter money”. U sklopu svojih mjera, središnje su banke bankarskom sektoru pružile dovoljno financijskih sredstava kako bi banke mogle osiguravati odgovarajuće refinanciranje srednjim i malim poduzećima koja su zanemarena tijekom financijske krize. Određene zemlje, koje je virus najviše pogodio, već su najavile i krizno financiranje, pa u bliskoj budućnosti možemo očekivati dodatne koordinirane fiskalne mjere, ponajprije radi smanjenja poreznog opterećenja. Američki kongres i predsjednik također pripremaju fiskalne prijedloge za porezno rasterećenje. Njemačka je donijela mjeru kojom se u slučaju krize dopušta kršenje proračunske obveze neutralnosti.

Na kraju ću se vratiti mislima dvaju ulagačkih veterana koji na temelju vlastitog iskustva savjetuju hrabrost kada na tržištima kapitala zavlada panika.

Činjenica je da se u takvim razdobljima na dioničkim tržištima privremeno smanjuje likvidnost i da je prisutno puno više prodavača nego kupaca. Zato dionička tržišta u vrlo kratkom vremenu gube najviše vrijednosti. Posljedično se ulagatelji suočavaju s činjenicom da se vrijednost portfelja smanjila i s dilemom treba li prodati ili ustrajati. Potpuno normalna i razumljiva dilema kod koje je najvažnije da prilikom donošenja odluka ostavimo emocije postrani. Ulagatelji čine najveće pogreške kada emocije diktiraju investicijske odluke.

Činjenica je da se suočavamo s kratkoročnim gubitkom kapitala kao što se to dogodilo 1929., 1987. i 2008. godine. U slučaju da se prepustimo emocijama vjerojatno ćemo prodati ulaganje i realizirati gubitak, neko vrijeme prestati pratiti tržišta kapitala i čekati pravi trenutak za ponovni ulazak. U slučaju da dionička tržišta nakon prodaje dodatno izgube određenu vrijednost, osjećaj će usprkos gubitku biti sjajan jer smo prodajom izbjegli dodatne gubitke. U slučaju da dionička tržišta počnu dobivati na vrijednosti, čekat ćemo u nadi da ponovno padnu jer većina medija objavljuje samo negativne vijesti.

Činjenica je da panika na tržištima kapitala ne traje onoliko dugo kao što se isprva čini. Kao što kaže John Tempelton, bikovski trendovi počinju kada na tržištima vlada najveći pesimizam. Kao što je vidljivo iz donjih grafikona, ta je izjava itekako istinita. Čak štoviše, najveći prinosi pojavljuju se u prvim danima nakon okretanja trenda. Trenutačne razine koje pokazuju dionička tržišta već uzimaju u obzir globalnu recesiju, pa u slučaju da utjecaj virusa ne bude prisutan više od nekoliko mjeseci, većina kontrakcije globalnog gospodarstva već je uračunana u cijenu dionica. Uzevši u obzir trenutačne razine i poznate činjenice dionički indeksi zato imaju srednjoročno (šest do devet mjeseci) veći potencijal za rast nego gubitak. Prilikom donošenja investicijskih odluka treba uzeti u obzir da dionička tržišta reagiraju barem devet mjeseci prije stvarnog stanja u gospodarstvu.

Najveće pogreške koje ulagatelji obično čine su da ulaganje prodaju na vrhuncu panike koja vlada na dioničkim tržištima te se zatim vraćaju na tržište kada pesimizam i skepticizam već oslabe. Kao što je vidljivo iz gornjih grafikona do tada dionička tržišta postižu najveće prinose. Tako ulagatelji gube dvostruko: prvi put kada ulaganje prodaju s gubitkom i drugi put kada propuste najveće prinose nakon okretanja trenda. Obično se vraćaju na tržište kada je najprofitabilnije razdoblje bikovskog trenda već prošlo.

 

Dodatak: Razlozi koji su u prošlosti doveli do većih padova na tržištima.

Godine 1929. počela je velika depresija. Danas su mišljenja o tome zašto je zapravo došlo do depresije podijeljena, ali je najvjerojatnije objašnjenje ono koje spominje bivši predsjednik američkog FED-a, Ben Bernanke, koji je obranio doktorsku disertaciju na temu velike depresije. Prema njegovu mišljenju velika depresija počela je kao uobičajena recesija, ali je FED zbog prijetnje od deflacije pogrešno procijenio situaciju i smanjio likvidnost umjesto da je poveća. Zbog likvidnosnog šoka taj je postupak dodatno povećao deflatorne pritiske jer se istodobno značajno smanjila potražnja, pa je gospodarstvo zato ušlo u depresiju.

19. listopada 1987. godine dogodio se takozvani Crni ponedjeljak, kada je dionički indeks S&P 500 u jednom danu izgubio 18 posto. Ukupno je u 15 dana indeks izgubio više od 31 posto. Pravi uzroci takvog pada još uvijek nisu potpuno jasni, osim činjenice da su investitori reagirali panično te da su se natjecali tko će prije prodati ulaganja, što je na tržištu izazvalo neravnotežu. Unatoč tome što su dionički indeksi pali više od 30 posto, gospodarstvo nije ušlo u recesiju.

Godine 2008. počela je velika recesija čiji je uzrok bila globalna nedovoljna kapitalizacija bankarskog sektora koji je prvoklasni kapital prikazivao uglavnom putem podređenih obveznica. Kao posljedica toga takozvani drugorazredni hipotekarni krediti prouzročili su kreditni grč u investicijskim bankama koje prilikom „hlađenja“ tržišta nekretnina više nisu bile sposobne pokrivati gubitke. Prve naznake nadolazeće krize bile su vidljive već 2007. godine kada je sedma najveća investicijska banka Bear Stearns u lipnju te godine preuzela dugove svojih dvaju fondova koji su sredstva investirali u nelikvidne hipotekarne obveznice. Tada je prevladavalo mišljenje da taj događaj nije povezan s općim stanjem, već da je to problem pogrešnih investicijskih odluka investicijske banke Bear Stearns. U ožujku 2008. Bear Stearns je bankrotirao i preuzela ga je banka JPMorgan. Tu moram spomenuti da je Europska središnja banka (ECB) u srpnju 2008. posljednji put povećala kamatnu stopu jer se bojala inflacijskih pritisaka, što je u tom trenutku bila potpuno pogrešna ocjena situacije. Tek kada je 15. rujna 2008. bankrotirala četvrta najveća investicijska banka Lehman Brothers, na dioničkim tržištima započela je panika koja je za nepuna tri tjedna prouzročila pad indeksa od 28 posto. U tom trenutku američki FED još nije bio spreman na mjere jer se mislilo da je i taj slučaj posljedica pogrešnih investicijskih odluka. Na bankarskom tržištu polako je počela nedostajati likvidnost, a refinanciranje je bilo sve teže. Svjetsko gospodarstvo polako je zahvatio kreditni grč čiji je vrhunac nastupio u prvim mjesecima 2009. godine, kada je bankrotiralo još nekoliko većih banaka. Početkom ožujka 2009. središnje banke SAD-a, europodručja, Velike Britanije i Japana usklađeno su smanjile kamatnu stopu na 0 %, što je vratilo povjerenje na tržištima kapitala i pokrenulo bikovski trend u trajanju od 11 godina tijekom kojega je dionički indeks S&P 500 povećan za 400 posto. Glavna spoznaja u tom razdoblju bila je da tijekom panike treba osigurati dovoljnu likvidnost radi uspostavljanja povjerenja na tržištima kapitala, pa danas svi tadašnji sudionici priznaju da su prilikom bankrota banke Lehman Brothers učinili pogrešku jer bi uz trenutačne mjere (koje su zapravo poduzeli tek nakon pola godine) mogli puno bolje ublažiti posljedice financijske krize.

Autor: Izidor Jerman, direktor sektora upravljanja imovinom, Triglav Skladi

 

Zapri

Želim izvedeti več

V primeru, da ste mlajši od 15 let, za oddajo povpraševanja potrebujete privolitev staršev ali skrbnika.

Privolim, da lahko družba Triglav Skladi d.o.o. moje osebne podatke (ime in priimek, naslov, telefon, e-pošta) in druge podatke, zbrane preko spletnega brskalnika, zbira in uporablja za neposredno trženje, profiliranje, spremljanje obnašanja ciljnega kupca in občasno prejemanje prilagojenih sporočil po e-pošti oziroma telefonu (tudi SMS). Privolitev lahko kadarkoli prekličem. Moje podatke lahko obdelujejo samo pooblaščeni zaposleni in pogodbeni obdelovalci družbe. S potrditvijo sem seznanjen, da so podrobnejše informacije o varstvu osebnih podatkov, vključno s pravicami posameznika, dostopne v rubriki Politika zasebnosti.

Obveščanje izvaja družba Triglav Skladi d.o.o. Z vašo privolitvijo vam bomo lahko pripravili ponudbe, ki bodo prilagojene prav vašim potrebam, zahtevam in interesom oz. vašemu profilu. Na podlagi prepoznanih interesov, navad, potreb, zahtev in želja se bomo lahko posebej posvetili temu, da vam v največji možni meri ponudimo zgolj tisto, kar resnično potrebujete. Redno vas bomo lahko obveščali o vam prilagojenih ponudbah, storitvah in novostih družb Skupine Triglav, s sedežem v Republiki Sloveniji, ki se ukvarjajo z zavarovalniško dejavnostjo in/ali finančnimi storitvami (sem sodijo Zavarovalnica Triglav, d.d., Triglav, Zdravstvena zavarovalnica, d.d., Skupna pokojninska družba, d.d., Triglav Skladi, družba za upravljanje, d.o.o. – za popoln, ažuriran seznam družb prosimo obiščite spletno stran Skupine Triglav, www.triglav.eu).

Pomembno:

Seznanitvene informacije o obdelavi vaših osebnih podatkov

Družba Triglav Skladi d.o.o. vaše osebne podatke, ki jih obdeluje na podlagi vaše privolitve in za namene, ki so opredeljeni zgoraj ter natančneje opisani tukaj hrani do preklica privolitve z vaše strani.

Posameznik lahko kadarkoli začasno ali trajno prekliče svojo privolitev za obdelavo osebnih podatkov za zgoraj opredeljene namene ali ugovarja obdelavi osebnih podatkov za neposredno trženje. Posameznik lahko zahteva dostop, dopolnitev, popravek, omejitev obdelave, prenos ali izbris osebnih podatkov ali vloži ugovor zoper obdelavo osebnih podatkov, ki se obdelujejo v zvezi z njim, s pisno zahtevo, poslano na naslov: Triglav Skladi, d.o.o., Slovenska cesta 54, 1000 Ljubljana, ali na dpo@triglavskladi.si. Preklic privolitve ne vpliva na zakonitost obdelave, ki se je na podlagi privolitve izvajala do njenega preklica.

Posameznik ima pravico vložiti pritožbo pri Informacijskem pooblaščencu Republike Slovenije, če meni, da se njegovi osebni podatki obdelujejo v nasprotju z veljavnimi predpisi, ki urejajo varstvo osebnih podatkov.

Pooblaščeno osebo za varstvo osebnih podatkov v družbi Triglav Skladi d.o.o. lahko kontaktirate preko elektronskega naslova: dpo@triglavskladi.si.

Za uspešno oddajo morate sprejeti privolitev. V kolikor ne želite, lahko še vedno stopite v stik z nami prek 080 10 19.

To prevent automated spam submissions leave this field empty.

Uporabnike spletnega mesta www.triglavskladi.si seznanjamo, da bomo vse podatke in informacije, pridobljene od uporabnikov, uporabljali izključno za potrebe komuniciranja z njimi v zvezi s trženjem Triglav vzajemnih skladov in ostalih tako obstoječih kot tudi novih produktov in storitev družbe Triglav Skladi. V zvezi z varstvom osebnih podatkov zagotavljamo, da bo družba za upravljanje kot upravljavec zbirke osebnih podatkov z njimi postopala v skladu z določbami Zakona o varstvu osebnih podatkov. S tem ko uporabnik posreduje podatke družbi Triglav Skladi s potrditvijo njihovega vnosa v izbrane kontaktne obrazce, dovoljuje, da družba navedene podatke obdeluje za zgoraj opredeljene namene v svojih zbirkah podatkov. Podatke lahko družba Triglav Skladi ali z njene strani pooblaščen pogodbeni obdelovalec podatkov obdeluje do pisnega preklica privolitve, ki ga uporabnik posreduje Družbi. Pisni preklic se lahko nanaša tudi le na posamezen namen oziroma storitev (npr. pošiljanje ponudb, anketiranje, ipd.). Uporabnik lahko družbi po elektronski pošti kadar koli sporoči, katerih vrst elektronskih sporočil oziroma vsebin na svoj e-poštni naslov ne želi več prejemati. Več na https://www.triglavskladi.si/pravno-obvestilo